Razvojna podrška autističnoj deci kroz igru Pam Pam Pam
Mi smo Márti i Robi – muž i žena, oboje specijalni pedagozi specijalizovani za autizam – i naša ćerka Nóra, koja kao studentkinja donosi svež polet. Već oko dve decenije radimo sa autističnom decom i vodi nas zajednički cilj: da se autistična deca za stolom za igru osećaju kao kod kuće.
Pam Pam Pam je osmišljen tako da se oslanja na jake strane kognitivnog profila karakterističnog za autizam – sposobnost sistematizacije, vizuelni fokus na detalje, praćenje pravila. Za stolom za igru ovaj stil mišljenja može da postane prirodna prednost, a ne prepreka.
Ritmični slogovi za govor autističnog deteta
Deci koja ne govore ili govore vrlo malo lakše je da izgovore ritmične, jednostavne slogove nego složene reči: ne treba sastaviti rečenicu, već izgovoriti tri ista sloga. Ritam „Pam Pam Pam” podržava započinjanje govora, što je posebno dragoceno u slučaju kašnjenja u razvoju govora.
Bilabijalni okluziv /p/, otvoreni samoglasnik /a/ i bilabijalni nazal /m/ spadaju u najranije i najlakše izgovorljive glasove: sva tri se prvi put javljaju u fazi brbljanja (Jakobson, 1941; Vihman, 1996). Ako dete može da izgovori ime igre, to mu već u prvim minutima može da pruži doživljaj uspeha.


Ako ne govori, ipak se igra
Igru smo dizajnirali tako da se može potpuno igrati i bez govora. Zadatak nije dovikivanje, već „postavljanje” misli. Dete bira diskove sa tacne i postavlja ih na traku za odgovor. Taj niz pokreta sam po sebi je komunikacija.
Diskovi i traka za odgovor zasnivaju se na dugo poznatom AAK principu: dete bira, sastavlja i predaje znak (Selekcija–Konstrukcija–Transakcija). Pam Pam Pam ne zamenjuje detetov komunikacioni sistem, ali uvežbava isti niz radnji.
Razvojna podrška autističnoj deci – 3 nivoa komunikacije
Sva tri su ravnopravna – dete se može slobodno kretati među njima.
Samo traka
Najniži prag. Postavljanje trake samo po sebi je potpun odgovor. Ne očekuje se nikakvo verbalno postignuće.
Traka + pokazivanje
Dete spušta traku i pokazuje na diskove. Prvi korak namernog deljenja sa drugima – pažnja se okreće ka okruženju.
Traka + pokazivanje + „Pam Pam Pam”
Dete spušta traku, pokazuje na diskove i izgovara: „Pam Pam Pam.” Fonetski jednostavno, ritam podržava artikulaciju.
Ko ne može da ga izgovori, može da ga pusti AAK uređajem (npr. komunikacionim dugmetom) – to važi jednako.
Tabla za eliminaciju: kada misao postaje vidljiva
Kao stručnjak, često teško možeš da vidiš šta se dešava u glavi deteta: razume li zadatak ili pogađa? Tabla za eliminaciju služi upravo tome. Na ovom (laminiranom) listu formata A4 dete korak po korak, vizuelno sprovodi logiku.
Stručnjak tačno vidi gde je, šta je razumelo, i gde je zapelo. Ne moramo da pitamo – samo da posmatramo.

„Crvena, Krug, Pet!” – bezbedno oglašavanje
Za decu koja razmišljaju u fiksnim rečeničnim okvirima ili kod koje spontani govor izaziva strepnju, neobavezno ćaskanje je stresno. Jezik igre Pam Pam Pam prirodno je fiksan: „Crvena, Krug, Pet!” Ne treba menjati oblike reči, nisu potrebni veznici – samo čiste činjenice: Boja–Oblik–Vrednost.
Ovaj fiksni verbalni okvir pruža sigurnost i oslobođen je društvenih zamki: u njemu nema ironije, očekivanja u pogledu intonacije ni konvencija učtivosti. Kod dece sa selektivnim mutizmom doživljaj uspeha i predvidljiv verbalni okvir mogu da ohrabre spremnost da se oglase.

Obrt kompetencije
Društvena integracija često se svodi na to da autistično dete pokušava da se prilagodi. Model inkluzije igre Pam Pam Pam ne počiva na tome: igra stvara zajednički prostor u kojem oba kognitivna profila mobilišu sopstvene jake strane. Sistem pravila je binaran – poklapa se ili ne.
Prema našem praktičnom iskustvu, negovoreća autistična deca često brže od svojih neurotipičnih vršnjaka razlažu vizuelnu informaciju na boju, oblik i vrednost – to je anegdotsko zapažanje, bez sistematskog merenja. To nazivamo Obrtom kompetencije: na polju vizuelne logike autistično dete je na domaćem terenu.

Tiha povezanost: snaga Zajedničkog trećeg
Za mnogu autističnu decu direktan kontakt očima i obavezna verbalna interakcija su opterećujući. Za stolom za igru pažnja svih usmerena je na diskove i traku za odgovor – a ne jedni na druge. Ovaj okvir funkcioniše po principu Zajedničkog trećeg (Husen, 1996): stručnjak i dete ne komuniciraju međusobno, već preko zajedničkog predmeta.
Prisustvo i pažnja su uzajamni, ali je društveni teret minimalan. Dete se povezuje kroz igru – bezbedno, sopstvenim tempom, i bez reči. Prema Miltonovom (2012) pristupu dvostruke empatije, teškoća u komunikaciji nije jednostrani nedostatak autistične strane, već uzajamno nerazumevanje dva različita načina mišljenja. Pam Pam Pam gradi most preko toga – to nazivamo Mostom dvostruke empatije.
Strukturisanje okruženja i senzorno strukturisanje
Važno: Pam Pam Pam nije samostalan razvojni program i ne zamenjuje razvojnu podršku specifičnu za autizam, logopediju, specijalnopedagoške susrete ni psihološku podršku. Ono što je ovde opisano zasniva se na praktičnom iskustvu autora; efekti se mogu razlikovati od deteta do deteta.
